Srbija na papiru ima 22 vinska rejona, a Decanterov vodič primećuje da mnogi od njih još nisu važni za vrhunska vina. To je dobra vest za tebe, jer ne moraš da obilaziš sve. Dovoljno je da izabereš prave 🍷 Ja bih krenuo od tri, jer svaka ima sasvim drugačiji karakter: jedna je baroknа i manastirska, druga ima uspavanu seosku dušu, a treća liči na vetrovitu banatsku ravnicu koja je odlučila da postane brdo.
Pre nego što nastavimo, jedno pitanje za tebe: koju domaću vinariju si do sada posetio i da li bi se vratio? Napiši u komentarima, jer ću sledeći tekst možda napraviti baš od vaših odgovora.
Fruška gora: vino, barok i manastiri
Ovde sve počinje od jednog rimskog cara. Prema Turističkoj organizaciji Vojvodine, car Probus je oko 276. godine posadio prve loze na Fruškoj gori. Od tada se vino ovde pravi bez većih prekida, što je za jednu planinu usred ravnice poprilično uporan karakter 🌿
Centar rute je Sremski Karlovci, malo barokno mesto kraj Novog Sada, oko 80 kilometara od Beograda. Prema vodiču za turiste, rute se prepliću između više od 150 podruma oko Karlovaca, Rakovca, Ledinaca, Erdevika, Banoštora, Iriga i Neština. Prosto rečeno, ne možeš da pogrešiš.
Bermet: začinjeno pojačano vino, simbol Karlovaca, a priča se da je bilo na vinskoj karti Titanika
Grašac: lokalno ime za italijanski rizling, najčešća bela sorta ovog kraja
Deurić: vinarija kod Vrdnika, čiji je La Rem Chardonnay 2023 dobio 97 poena na Decanter World Wine Awards 2026
Imperator u Rakovcu: prvi koji je počeo biodinamičko vinogradarstvo na južnim padinama
Karlovci su dovoljni za pola dana ako ideš samostalno, a ako imaš vremena, spoji ih sa jednim od 16 manastira ✨ Zvanični opis rute Fruške gore to pametno radi: vino i pravoslavlje ovde idu zajedno, i to stoljećima.
Župa: dom prokupca i tamjanike
Ako te zanima gde je srpsko vino nastalo, ovde ćeš dobiti odgovor. Aleksandrovačka Župa se prvi put pominje u Studeničkoj povelji iz 1196, kad je Stefan Nemanja manastiru Studenici poklonio vinogradarska sela. Taj podatak navodi Turistički kalendar Srbije, i meni se uvek čini neobično lepim da se vino zapisuje u povelje kao dragocenost 🍇
Dve sorte vode glavnu reč. Prokupac je crna sorta koja je skoro nestala, a vratila se kroz rad malih proizvođača. Vikipedija beleži da vina od njega osvajaju međunarodne nagrade, uključujući Decanterove zlatne medalje. Tamjanika je muskatna bela sorta, cvetna i mirisna, a u Župi je gaje više od pet vekova. Zanimljivost za ljubitelje jezika: meštani prokupac često zovu rskavac, jer grožđe ima tvrdu koru koja rska pod zubima.
Vino Budimir: tamjanika “Vera”, kupaža iz više berbi, odležana u velikoj hrastovoj buretini, a Wine & More je opisuje kao orašastu i medenu
SvB Rosa: roze od 60 odsto prokupca i 40 odsto kaberne sovinjona
Vinarija Smiljković: svega 700 metara od manastira Drenča
Župska berba: svakog septembra, a tada dolaze desetine hiljada gostiju
Ako ti se ide u februaru, vinari slave Svetog Trifuna 14. februara, a po običaju seku slavski kolač u vinogradu. Mislim da je to jedan od najlepših običaja koje srpsko vino ima 🧡
Vršac: vetar, beli rizling i brdo bez planine
Ruta koja je najbliža Beogradu, a najmanje je hvaljena. Vršac je oko 85 kilometara od prestonice, a vinogorje je jedno od starijih u Evropi. Prvi put se pominje 1494, kad je za ugarskog kralja Vladislava kupljeno bure vršačkog vina za 10,5 zlatnih forinti, kako beleži vodič Puta rimskih careva. Danas pod vinogradima ima oko 600 hektara.
Ovde dominira belo vino. Vršački vinogradi pokrivaju padine Vršačkog brega, a lokalne bele sorte uključuju i kreacu, drevnu belu sortu koja je poreklom odavde. Bela vina su banatski rizling, muskat otonel i bijeli, ali ako te zanimaju crna, tu je i vranac. Najživlje se pije u dva sela koja čine srce rute.
Gudurica i Veliko Središte: seoske vinarije sa degustacijom, hranom i neizbežnim tamburašima
Vinik: prema Agronews, jedini podrum koji i danas radi kao pre sto godina, a ima salu za degustaciju
Vršački breg: najstariji planinski masiv u Panonskoj niziji, sa vrhom Gudurički vrh od 641 metar
Vršačka kula: simbol grada, podignuta 1439
Najbolji plan: prepodne pešačenje po bregu, a popodne degustacija u Gudurici 🍾 Ne treba ti ništa više da shvatiš zašto lokalci o ovom kraju govore sa ponosom.
Kako da isplaniraš obilazak
Dobra vest je da se sva tri kraja mogu obići u jednom vikendu po delovima, a loša da retko možeš sve odjednom. Prema Decanteru, samo mali broj srpskih vina stiže na zapadna tržišta, pa ih treba tražiti na licu mesta. To je dovoljan razlog da ih posetiš sam.
Najavi se unapred: male porodične vinarije verovatno nemaju stalno otvorena vrata
Ne pretrpavaj dan: dva podruma ti daju više od pet, ja bih stao na dva
Vozač: odredi ga pre prve čaše
Prati događaje: Fruška Walk & Wine je prošle godine bio šetnja od 7,1 kilometar sa šest degustacionih stanica
Ako treba da biraš samo jednu rutu za ovu jesen, koju ćeš izabrati i s kim ideš? Izaberi vikend, pozovi jednu vinariju i javi mi kako je prošlo 🧡


